{"id":2,"date":"2014-07-29T08:46:35","date_gmt":"2014-07-29T08:46:35","guid":{"rendered":"http:\/\/pubweb.carnet.hr\/hdjk\/?page_id=2"},"modified":"2019-06-21T21:59:58","modified_gmt":"2019-06-21T21:59:58","slug":"primjer-stranice","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/karljaspers.hr\/?page_id=2","title":{"rendered":"Karl Jaspers"},"content":{"rendered":"

Karl Jaspers ro\u0111en je 23. velja\u010de 1883. godine u sjevernom njema\u010dkom gradu Oldenburgu. Ono \u0161to ve\u0107 isprva upada u o\u010di jest \u010dinjenica kako njegov \u201eput\u201c u filozofiju nipo\u0161to nije bio konvencionalan i u velikoj je mjeri povezan s njegovom biografijom. Stoga, za temeljitije razumijevanje njegove misli va\u017eno je imati na umu dvije stvari iz njegova \u017eivota. Prvo, Jaspers je zarana obolio od neizlje\u010dive plu\u0107ne bolesti koja je ne samo ograni\u010davala njegove svakodnevne aktivnosti, ve\u0107 izravno ugro\u017eavala njegov \u017eivot. Tako je ve\u0107 zarana isku\u0161avao neukidive \u017eivotne situacije patnje, smrti, borbe i krivnje koje su kasnije postale integralni dio njegove filozofije. Nadalje, za artikuliranje njegove filozofije nipo\u0161to nije bezna\u010dajan niti njegov brak s Njemicom \u017eidovskog porijekla Gertrudom Mayer bez koje, prema Jaspersovom priznanju, ne bi bilo ve\u0107ine njegovih djela, a koja je, svojim liberalnim shva\u0107anjem \u017eidovske religije i napose Biblije<\/em>, zasigurno pridonijela artikulaciji ideje \u201efilozofijske vjere\u201c.<\/p>\n

Iako je od rane mladosti gajio interes za filozofiju (osobito Spinozinu), Jaspers je, ispunjavaju\u0107i o\u010deva o\u010dekivanja, zapo\u010deo studij prava na sveu\u010dili\u0161tima u Heidelbergu i M\u00fcnchenu. Razo\u010darav\u0161i se i napustiv\u0161i studij prava, prebacio se na studij medicine koji je i dovr\u0161io u Heidelbergu specijaliziraju\u0107i psihijatriju 1909. godine. S\u00e2m priznaje kako je njegovo bavljenje medicinom i psihologijom prido\u0161lo iz \u201efilozofijskih motiva\u201c; strah od \u201eveli\u010dine zadatka\u201c odagnao ga je da isprva upi\u0161e studij filozofije i u\u010dini je tada svojim \u017eivotnim pozivom. Tako psihijatrija i psihologija postaju njegov prvi profesionalni interes.
\nMnogi njegovi interpretatori smatraju kako se ovdje okvirno mo\u017ee govoriti o prvom, psihologijskom razdoblju Jaspersova mi\u0161ljenja. Kao mlad lije\u010dnik, isprva se zapo\u0161ljava na mjestu asistenta\u2013volontera u heidelber\u0161koj psihijatrijskoj bolnici. U to vrijeme nastaje njegovo prvo djelo Op\u0107a psihopatologija<\/em> (Allgemeine Psychopathologie<\/em>, 1913.) u kojemu on implementira uvide i metodu fenomenologije (osobito Husserlovu ranu fenomenologiju, kao i Diltheyevu \u201edeskriptivnu i analiti\u010dku psihologiju\u201c) na vlastita psihologijska i psihopatologijska istra\u017eivanja. Temeljna namjera djela je bila, prema vlastitim Jaspersovim rije\u010dima, \u00bbzahvatiti \u010dovjeka kao cjelinu\u00ab. Ve\u0107 se ovdje nazire temeljni filozofijski impuls u Jaspersovom mi\u0161ljenju. Op\u0107a psihopatologija je bila veoma dobro prihva\u0107ena u znanstvenim krugovima. \u010cak se i Husserl pozitivno o\u010ditovao o Jaspersovoj knjizi. \u0160tovi\u0161e, mnogo studija medicine jo\u0161 i danas ga koriste kao sveu\u010dili\u0161ni ud\u017ebenik, \u0161to svjedo\u010di o tome da vrijednost ovog djela ne blijedi niti danas<\/p>\n

Ubrzo nakon toga, Jaspers habilitira psihologiju na filozofskom fakultetu pod vodstvom Wilhelma Windelbanda. Taj je doga\u0111aj ozna\u010dio \u00bbprijelaz iz svijeta medicine u svijet filozofije i sveu\u010dili\u0161ta\u00ab1. Ipak, definitivni ulaz u filozofiju predstavlja objavljivanje djela Psihologija svjetonazora<\/em> (Psychologie der Weltanschauungen<\/em>) iz 1919. godine. Na temelju te knjige prelazi na katedru za filozofiju Sveu\u010dili\u0161ta u Heidelbergu, \u0161to je bio jedinstven slu\u010daj unutar njema\u010dke akademske zajednice, jer Jaspers nije posjedovao nikakvu formalnu diplomu iz filozofije. U recepciji njegova djela kao najzna\u010dajnije (i svakako najpoznatije) se uzima idu\u0107e razdoblje, razdoblje \u201efilozofije egzistencije\u201c koje okvirno traje od 20.-tih godina dvadesetog stolje\u0107a pa sve do kraja Drugog svjetskog rata, a kulminira objavljivanjem glavnog Jaspersovog djela, trosve\u0161\u010dane Filozofije<\/em> (Philosophie. 3 B\u00e4nde: I. Philosophische Weltorientierung; II. Existenzerhellung; III. Metaphysik<\/em>) iz 1932. godine. Objavljivanjem Filozofije (kao i paralelnim objavljivanjem djela Duhovna situacija vremena<\/em>) Jaspers se u potpunosti afirmira kao filozof, dok sam pojam \u201eegzistencija\u201c postaje jedan od klju\u010dnih pojmova filozofije toga doba.<\/p>\n

U to vrijeme, kao nadogradnja na mi\u0161ljenje iz Filozofije<\/em> Jaspers pi\u0161e jo\u0161 djela Um i egzistencija<\/em> (Vernunft und Existenz<\/em>, 1935.), Nietzsche. Uvod u razumijevanje njegove filozofije<\/em> (Nietzsche. Einf\u00fchrung in das Verst\u00e4ndnis seines Philosophierens<\/em>, 1936.), Descartes i filozofija<\/em> (Descartes und die Philosophie<\/em>, 1937.), te Filozofija egzistencije. Tri predavanja<\/em> (Existenzphilosophie. Drei Vorlesungen<\/em>, 1938.)\u00a0No, ubrzo nakon objavljivanja Filozofije<\/em> i pune filozofijske afirmacije u Njema\u010dkoj na vlast dolaze nacisti i tada dolazi do preokreta u Jaspersovom \u017eivotu i filozofiranju. Na njega je vr\u0161en pritisak poradi zalaganja za \u017eidovske studente te poradi njegove supruge \u017didovke, no Jaspers je rezolutno odbio prijedlog nacisti\u010dkog slu\u017ebenika da se \u201espasi\u201c i od nje razvede. Namjeravao je s njom u svakom slu\u010daju podijeliti sudbinu. Ve\u0107 1933. bio je isklju\u010den iz svih oblika sveu\u010dili\u0161ne administracije u Heidelbergu; 1937. mu je bilo zabranjeno da predaje, a 1938., da objavljuje. Cijelo vrijeme nacisti\u010dke vladavine prijetila mu je opasnost deportacije u koncentracijski logor. Nakon rata prihva\u0107a poziv Bazelskog sveu\u010dili\u0161ta, te sa suprugom seli u \u0160vicarsku gdje nastavlja akademsku karijeru. Ovdje, zapo\u010dinje tre\u0107e, poratno razdoblje tzv. \u201efilozofijske vjere\u201c kojem valja pribrojiti i zna\u010dajna djela iz politi\u010dke filozofije, kao i povijesti filozofije (ovo je pak razdoblje obilje\u017eeno djelima Pitanje krivnje<\/em> [Die Schuldfrage<\/em>] iz 1946., O istini<\/em> [Von der Wahrheit. Philosophische Logik. Erster Band<\/em>] iz 1947., Filozofijska vjera<\/em> [Der philosophische Glaube. F\u00fcnf Vorlesungen<\/em>] iz 1948., O izvoru i cilju povijesti<\/em> [Vom Ursprung und Ziel der Geschichte<\/em>] iz 1949., Uvod u filozofiju<\/em> [Einf\u00fchrung in die Philosophie. Zw\u00f6lf Radiovortr\u00e4ge.<\/em>] iz 1951., kao i Filozofijska vjera s obzirom na objavu<\/em>\u00a0[Der philosophische Glaube angesichts der Offenbarung<\/em>] iz 1962. godine).<\/p>\n

Ukupno gledano, Jaspersov je cilj bio izgradnja jedne \u00bbsvjetske povijesti filozofije\u00ab no projekt je ostao nedovr\u0161en. Umro je navr\u0161iv\u0161i 86 godina \u017eivota u Baselu, u \u0160vicarskoj 26. velja\u010de 1969. godine.<\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Karl Jaspers ro\u0111en je 23. velja\u010de 1883. godine u sjevernom njema\u010dkom gradu Oldenburgu. Ono \u0161to ve\u0107 isprva upada u o\u010di jest \u010dinjenica kako njegov \u201eput\u201c u filozofiju nipo\u0161to nije bio konvencionalan i u velikoj je mjeri povezan s njegovom biografijom. …<\/p>\n

Karl Jaspers<\/span> Read More »<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":95,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":3,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"content-sidebar-page.php","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-2","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/karljaspers.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/2","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/karljaspers.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/karljaspers.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/karljaspers.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/95"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/karljaspers.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/karljaspers.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/2\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":415,"href":"https:\/\/karljaspers.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/2\/revisions\/415"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/karljaspers.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}